Stari Mikanovci

Izvor: Wikipedija

Stari Mikanovci Slika:Stari Mikanovci (grb).gif
Županija	Vukovarsko-srijemska
Broj stanovnika (2001.)	3.387
Površina	km ²
Naselja u sastavu općine
Načelnik općine	Tadija Orlović

Stari Mikanovci su općina u Hrvatskoj.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
- 8.1 Stari Mikanovci
- 8.2 Novi Mikanovci
9 Kultura
10 Sport
- 10.1 Stari Mikanovci
- 10.2 Novi Mikanovci
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Stari Mikanovci su najzapadnija općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Općina graniči sa županijom osječko-baranjskom, na 3 prilaza: Đakovo, Vrbica (Osijek) i Strizivojna (Slavonski Brod).

Na potezu željezničke pruge Zagreb-Vinkovci smjestila su se dva sela općine: Stari Mikanovci i Novi Mikanovci.

Kraj Mikanovaca protječu pritoci Bosuta: Biđ i Jošava s Kaznicom.

Zemljište na jugu sela Pačare (livade) i Utvaj (pašnjak) zajedno s dijelom koji se zove Kaluđer spada u močvarno tlo.

Selo okružuju žitorodna polja, polja šećerne repe i šume: stari i novi Panjik, Gajić, Renovica i Cerik.

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. općina broji 3387 stanovnika.

Oba sela su nastanjena hrvatskim stanovništvom. Jedna trećina stanovništva su starosjedioci - Šokci, a ostalo stanovništvo čine uglavnom doseljenici (veće naseljavanje u Mikanovce tijekom 20. stoljeća) iz Bosne i Hercegovine, Like i Korduna.

[uredi] Uprava

Stari Mikanovci su općina koju čine dva sela : Stari i Novi Mikanovci. Općinsko vijeće čini 13 vijećnika, a načelnik općine je Tadija Orlović.

[uredi] Povijest

Prvi tragovi života datiraju još iz neolita i brončanog doba. Pronađeni su na Gradini (danas se tu nalazi Osnovna škola Stjepana Cvrkovića). Značajan dokaz o postojanju naselja je Dvojna posuda koja pripada vučedolskoj kulturi.

Iz antičkog doba postoje ostaci stare rimske ceste, kao i brojni grobovi, nakit i novac iz tog doba.

[uredi] Srednji vijek

Na mjestu gdje danas leže Stari Mikanovci u 13. stoljeću bilo je naselje Hrvati (zabilježeno 1238. godine u darovnici hercega kolomana biskupu bosanskom).

Od tog davnog doba pa sve do danas očuvala se mikanovačka ikavica. Govor stare akcentuacije, koji je specifičan za ovaj kraj Istočne Slavonije jer se u gotovo svim selima oko Starih Mikanovaca govorilo ekavski ili polujekavski.

Godine 1379. sagrađena je današnja crkva sv. Bartola u Novim Mikanovcima, a vjerojatno je tu i ranije bio sakralni spomenik (9.st.).

[uredi] Vojna krajina

Do 1745. god. Mikanovci su se nalazili u paoriji, a reorganizacijom Vojne krajine selo ulazi u sastav 7. brodske pukovnije.

Godine 1810. sagrađena je crkva sv. Klare u St. Mikanovcima, a 1869. osnovana župa. 1828. otvorena pučka učionica. 1878. ustrojena vlastita upravna općina. 1918. osnovana hrvatska čitaonica. 1926. nogometni klub.

[uredi] Najnovije doba

1. i 2. svjetski rat odnose mnoge živote u Mikanovcima, mještani su podijeljeni, jedni u redove partizana, a drugi pak ustaša, domobrani|domobrana]] i njemačku vojsku. Pred kraj rata velik dio seljana prelazi iz ostalih vojski u partizane. Nakon drugog svjetskog rata uslijedile su pljačke i pritisci na sve protivnike komunizma. Određeni broj Mikanovčana je stradao pod pritiskom komunističkog režima te je dio protivnika komunističkog režima pogubljen ili nestao pod nerazjašnjenim okolnostima. Nažalost neki od izvršitelja okrutnih zločina su bili upravo Mikanovčani.

Domovinski rat Velik je doprinos Mikanovčana domovinskom ratu i osamostaljenju Hrvatske. Tako je iz Mikanovaca u obrani Hrvatske sudjelovalo više od 300 dragovoljaca. Za vrijeme rata u Mikanovcima se nalazila ratna bolnica, nastala preseljenjem bolnice i osoblja iz Vinkovaca. Ratna je bolnica djelovala u prostorima osnovne škole, vrtića i jednog ugostiteljskog objekta. U bolnici su zbrinjavani brojni ranjenici, vojni i civilni, s istočne bojišnice, napose iz gradova Vukovara, Vinkovaca i njihove okolice.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Dvojna posuda - pripada vučedolskoj kulturi. Pronađena na lokalitetu poznatom pod imenom Damića gradina, mjesto gdje se danas nalazi osnovna škola u Starim Mikanovcima.
Crkva sv. Bartola
Stara kuća obitelji Petričević (iz doba Vojne krajine), katnica je primjer krajiške arhitekture.
Crkva sv. Klare

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Stari Mikanovci

Osnovna škola u Starim Mikanovcima utemeljena je 1828. godine. Stara zgrada škole bila je sagrađena u središtu sela, uz crkvu svete Klare. Prvi poznati učitelj bio je krajišnik Antun Petričević. 1960. godine škola je dobila ime "Stjepan Cvrković" po istaknutom prosvjetnom djelatniku, inače Mikanovčaninu. Od 1982. godine škola djeluje u novoj zgradi, sagrađenoj na Damića gradini (gradina je uzvišnje na kojem su pronađeni brojni arheološki dokazi koji svjedoče o životu u Mikanovcima u doba rimskog carstva pa i ranije).

Školu u Starim Mikanovcima od 5. razreda pohađaju i djeca iz susjedne županije osječko-baranjske iz sela: Vrbica, Đurđanci i Arduševac.

[uredi] Novi Mikanovci

Osnovna škola u Novim Mikanovcima je četverorazredna, inače je područna škola OŠ u Vođincima.

[uredi] Kultura

KUD "Šokadija" Stari Mikanovci
Priredba Mladost i ljepota Slavonije

[uredi] Sport

[uredi] Stari Mikanovci

NK Šokadija Prvi nogometni klub osnovan 1926. godine. Danas klub nosi ime Šokadija, a natječe se u 3. hrvatskoj nogometnoj ligi istok.
RK Mikanovci Aktivno djeluje već dugi niz godina, a danas se natječe u 3. hrvatskoj rukometnoj ligi istok.
ŠK Šokadija Postižu značajne uspjehe, a jedan od igarača bio je i Ante Brkić, koji danas predstavlja Hrvatsku na međunarodnim i svjetskim takmičenjima u šahu.