Kripton
Izvor: Wikipedija
| Osnovna svojstva | |
|---|---|
| Ime elementa, simbol, atomski broj | Kripton, Kr, 36 |
| Kemijska skupina | plemeniti plinovi |
| Grupa, perioda, Blok | 18, 4, p |
| Gustoća, Tvrdoća | 3.749 kg/m3, ? |
| Atomska svojstva | |
| Atomska masa | 83.798(2) |
| Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d10 4s2 4p6 |
Kripton je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Kr, atomski (redni) broj mu je 36, a atomska masa mu iznosi 83.798(2).
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu. Pri frakcijskoj destilaciji zraka kripton, zajedno sa ksenonom zaostaje u frakciji bogatoj kisikom koja se odvodi u posebnu kolonu i odvaja od kisika. Pri tome se dobije sirova smjesa kriptona i ksenona koja se koncentrira do udjela od 95%. Kisik se kemijskim putem ukloni, npr. spaljivanjem u struji vodika, a zaostali tragovi elementa uklanjaju se prevođenjem smjese plinova preko zagrijanog bakrenog praha.
Kripton je jednoatoman plin bez boje, mirisa i okusa, a hlađenjem kristalizira u obliku bijelih kristala plošno centrirane kubične strukture. Spektar kriptona ima karakteristične intenzivne linije u zelenom i narančastom dijelu, a neke su vrlo oštre (imaju vrlo malu spektralnu širinu). Stoga je 1960. g. postignut međunarodni dogovor da se osnovna jedinica za dužinu metar definira pomoću valne duljine narančastocrvene linije zračenja izotopa 86Kr u vakuumu (prijelaz 5p[Ol/2]1-6p[Ol/2]J preko broja tih valnih dužina: 1 m = 1650763,73 valnih dužina navedenog zračenja. Kasnije je i ova definicija redefinirana tako da se danas metar definira preko puta što ga svjetlost prijeđe u određenom dijelu sekunde.
Kripton nema široku upotrebu zbog visoke cijene, a koristi se za punjenje niskotlačnih svijetlećih tijela (posebnih fluorescentnih cijevi), za posebne vrste bljeskalica te za punjenje žarulja sa žarnom niti visoke efikasnosti i/ili trajnosti. Kako toplinska provodnost plina opada s porastom molekularne mase, kripton, u smjesi s argonom ili ksenonom, može bitno produžiti vijek žarulje ili povećati svjetlosnu efikasnost.
Kripton se koristi i kao laserski medij u specijalnim plinskim laserima. Jedan od najjačih plinskih lasera konstruiran je 1989. g. u laboratoriju visokih energija u Los Alamosu (Teksas, SAD) i koristi smjesu kriptona i fluora te daje ekstremno kratke pulseve trajanja 1 ps u kojima je koncentrirana enormna snaga. Pulsevi fokusirani na vrlo sitan uzorak razvijaju temperaturu od nekoliko milijuna kelvina. Ovaj se laser koristi za fundamentalna istraživanja kontrolirane nuklearne fuzije.
Zadnjih godina ekološki je postao zanimljiv radioaktivni izotop 85Kr s [[[vrijeem poluraspada|vremenom poluraspada]] od 10.7 godina. U svim nuklearnim elektranama ovaj je izotop radioaktivni nusproizvod koji se kontrolirano ispušta u atmosferu prilikom svake izmjene nuklearnog goriva. Tako se akumulira u atmosferi do uspostave ravnoteže između njegovog raspadanja i ispuštanja i povećava razinu prirodne radioaktivnosti što može imati određene ekološke posljedice.
Kripton nije potpuno inertan i pod određenim uvjetima može dati kemijske spojeve. Tako npr. pri tlaku od 0,15 MPa i pri temperaturi 0°C stvara hidrate. Izoliran je kriptonov(II)-fluorid (KrF2) kao bezbojan, nestabilan kristal koji se lagano raspada već pri 25°C, a u vakuumu sublimira. Poznati su i neki molekulski ioni (ArKr+, KrXe+, KrH+) te kompleksni fluoridi (KrF+ ili Kr2F3+) koji se već pri sobnoj temperaturi raspadaju.
Nije toksičan.
