Šalmanasar I.
Izvor: Wikipedija
Šalmanasar I. (akadski: Šulmanu-ašaridu; hrvatski se još naziva i Salmanasar I.) bio je asirski kralj od 1263. do 1233. p.n.e.
Bio je sin Adad-nirarija I., te je svoga oca naslijedio na kraljevskom prijestolju. Poveo je više vojnih pohoda protiv Aramejaca u sjevernoj Mezopotamiji, pripojio dio Cilicije u Asirskom carstvu i utemeljio asirske kolonije u Kapadociji u Maloj Aziji.
Prema kraljevskim ljetopisima otkrivenim u Ašuru, u prvoj je godini svoje vladavine osvojio osam zemalja na sjeverozapadu, te uništio utvrdu, imenom Arinu, čiji je prah donio u Ašur. U drugoj godini vladavine pobijedio je Šatuaru, kralja Hanilgalbata, te njegove saveznike, među kojima su bili i moćni Hetiti. Ostatke kraljevstva Mitani uključio je u Asirsko carstvo, a u svojim se natpisima hvali kako je na jedno oko oslijepio barem 14.400 Mitanijaca koje je odveo u zarobljeništvo.
U Hanigalbatu imenovao je jednog od članova svoje kraljevske obitelji upraviteljem (akadski: šukalu rabiu), te više upravitelja u gornjoj Mezopotaimiji, posebice u dolini Kabur.
Izgradio je palače u Ašuru i Ninivi, te obnovio hram u Ašuru. Utemeljio je i grad Nimrod.
Na kraljevskom prijestolju naslijedio ga je sin Tukulti-Ninurta I.
