Zadarski mir
Izvor: Wikipedija
Zadarski mir (18. veljače 1358.)
Za vrijeme osmogodišnjeg primirja s Mletačkom Republikom ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinski (Anjou), vladao od 1342.-1382., iskoristio je priliku da ojača svoju vlast u jugozapadnim vazalnim pokrajinama. Istovremeno je ojačao i svoj utjecaj u Bosni oženivši se Elizabetom, kćerkom Stjepana II. Kotromanića (1353.), a u Srbiji oružjem slama snagu cara Stefana Dušana. Sve to prethodilo je „velikom obračunu" na Jadranu. Ludovik je sakupljao križarsku vojsku protiv Srbije uz novčanu pomoć pape (papa Ludoviku oprašta crkvenu desetinu do tri godine), ali je neočekivano, u ljeto 1356. godine uputio svoju vojsku protiv Mlečana. Dvogodišnji rat završio je pobjedom ugarsko-hrvatske vojske. Split, Trogir i Zadar zbacili su mletački vlast i vratili se pod okrilje ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I.
Zadarski mir sklopljen je dana 18. veljače 1358. u sakristiji crkve Sv. Frane u Zadru, čime je Ludovik I. pod svoju vlast vratio cijelu Dalmaciju, a Mletačka Republika odrekla se posjeda cijelog dalmatinskog kopna i svih otoka od Kvarnera do Drača (Durazzo). Mletački dužd odrekao se, također, titule „hrvatskog i dalmatinskog hercega".
