XIX. Olimpijske igre - Ciudad Mexico 1968.
Izvor: Wikipedija
XIX. Olimpijske igre - Mexico City 1968
| XIX. Olimpijske igre - Mexico City 1968 | |
 |
|
| Grad domaćin | Mexico City, Meksiko |
| Broj država | 172 |
| Broj sportaša | 5530 |
| Broj sportova | 20 |
| Broj takmičenja | 172 |
| Otvaranje igara | 12. listopada 1968. |
| Zatvaranje igara | 27. listopada 1968. |
| Prisega sportaša | Pablo Garrido |
| Prisega sudaca | - |
| Olimpijska baklja | Norma Enriqueta Basilio de Sotelo |
XIX. Olimpijske igre su održane 1968. godine u Mexico City-u u državi Meksiko. MOO se odlučio za taj grad kao domaćina Igara u konkurenciji gradova kandidata među kojima su bili: Detroit, Buenos Aires i Lyon. Nepsredno prije Igara izbili su u Mexico City-u studentski nemiri, u kojima su nezadovoljni meksički studenti pokušali iskoristiti Igre da bi skrenuli pažnju na svoje probleme. Nemiri su krvavo ugušeni, po nekim izvorima s par stotina mrtvih studenata nakon sukoba s vojnom policijom. Stoga su Igre započele u vrlo mučnoj atmosferi, iako su se meksičke vlasti trudile incident zataškati pred očima međunarodne javnosti.
Na otvaranju Igara je po prvi puta čast paljenja Olimpijskog plamena bila dodijeljena jednoj ženi, bila je to meksička atletičarka Norma Enriqueta Basilio de Sotelo.
Tijekom Igara zabilježen je još jedan politički incident. Naime, američki crni sprinteri na 200 m Tommie Smith (zlato) i John Carlos (bronca) su tijekom ceremonije dodjele medalja podigli po jednu ruku stisnutih šaka na kojima je bila crna rukavica, simbol otpora crnačke manjine u SAD. MOO je reagirao brzo i brutalno: obojici atletičara su zabranjeni nastupi na OI doživotno!
Na ovim Igrama po prvi puta su momčadi Istočne Njemačke te Zapadne Njemačke nastupile odvojeno. Zajedno će ponovno nastupiti tek nakon pada Berlinskog zida, na Igrama u Barceloni 1992.
Kako je grad domaćin na relativno velikoj nadmorskoj visini (2240 m) u mnogim sportovima izdržljivosti natjecatelji su imali dosta poteškoća prilagoditi se uvjetima rijetkog zraka s malom koncentracijom kisika. Ipak, za pojedine sportove rijedak zrak je pogodovao u postizanju dobrih rezultata, što se najviše osjetilo u atletskim disicplinama kao što su skok u dalj, skok u vis ili skok s motkom.
Po prvi puta je je uvedena doping kontrola za sportaše. Neslavnu čast da postane prvi sportaš u povijesti diskvalificiran zbog dopinga je imao švedski natjecatelj u modernom petoboju Hans-Gunnar Liljenwall, kojem je utvrđeno nedozvoljeno korištenje alkohola za vrijeme natjecanja!
Svojim nastupima su se posebno istaknuli slijedeći natjecatelji:
- Američki bacač diska Al Oerter je osvojio četvrtu zlatnu medalju na OI za redom, te je time posato druga osoba u povijesti kojoj je to pošlo za rukom u individualnom sportu.
- Bob Beamon iz SAD-a je doskočio na tada nevjerojatnih 8.90 m u skoku u dalj, što je bilo 55 cm više od dotadašnjeg rekorda! Sam rekord je ostao neoboren do 1991. godine, a i danas je još uvijek važeći Olimpijski rekord.
- Američki sprinteri Jim Hines i Lee Evans su oborili rekorde na 100 m odnosno 400 m, s vremenima koja su dugo godina ostala nenadmašena. U troskoku su čak trojica natjecatelja oborila dotadašnji svjetski rekord.
- Dick Fosbury je osvojio zlato u skoku u vis prezentirajući novi stil skoka koji je od tada poznat upravo po njemu, dakle kao Fosbury-flop tehnika. Ovaj stil u kojem skakač skače preko letvice kojoj je u trenutku preskoka okrenut leđima je brzo postao dominantnim stilom, te ga svi skakači u vis koriste i danas.
- Čehoslovačka gimnastičarka Věra Čáslavská je osvojila četiri zlatne medalje.
- Američka plivačica Debbie Meyer je postala u povijesti koja je osvojila tri pojedinačna zlata, na 200, 400 and 800 m slobodno.
- John Stephen Akhwari iz Tanzanije je postao poznat po tome što je završio maratonsku utrku usprkos iščašenju koljena! Akhwari je u toj utrci završio zadnji, ali je njegov nastup ostao zapamćen kao primjer upornosti i volje.
[uredi] Popis sportova
Na Igrama su bila i dva demonstracijska sporta: pelot (igra slična skvošu) i tenis.
[uredi] Popis podjele medalja
(Medalje domaćina posebno istaknute)
| Olimpijske igre 1968 |  |
||||
|---|---|---|---|---|---|
| Plasman | Država |  |
 |
 |
Ukupno |
| 1 |  SAD |
45 | 28 | 34 | 107 |
| 2 |  SSSR |
29 | 32 | 30 | 91 |
| 3 |  Japan |
11 | 7 | 7 | 25 |
| 4 |  Mađarska |
10 | 10 | 12 | 32 |
| 5 |  DDR |
9 | 9 | 7 | 25 |
| 6 |  Francuska |
7 | 3 | 5 | 15 |
| 7 |  Čehoslovačka |
7 | 2 | 4 | 13 |
| 8 |  Zapadna Njemačka |
5 | 11 | 10 | 26 |
| 9 |  Australija |
5 | 7 | 5 | 17 |
| 10 |  Velika Britanija |
5 | 5 | 3 | 13 |
| 11 |  Poljska |
5 | 2 | 11 | 18 |
| 12 |  Rumunjska |
4 | 6 | 5 | 15 |
| 13 |  Italija |
3 | 4 | 9 | 16 |
| 14 |  Kenija |
3 | 4 | 2 | 9 |
| 15 |  Meksiko |
3 | 3 | 3 | 9 |
| 16 |  Jugoslavija |
3 | 3 | 2 | 8 |
| 17 |  Nizozemska |
3 | 3 | 1 | 7 |
| 18 |  Bugarska |
2 | 4 | 3 | 9 |
| 19 |  Iran |
2 | 1 | 2 | 5 |
| 20 |  Švedska |
2 | 1 | 1 | 4 |
| 21 |  Turska |
2 | 0 | 0 | 2 |
| 22 |  Danska |
1 | 4 | 3 | 8 |
| 23 |  Kanada |
1 | 3 | 1 | 5 |
| 24 |  Finska |
1 | 2 | 1 | 4 |
| 25 |  Etiopija |
1 | 1 | 0 | 2 |
 Norveška |
1 | 1 | 0 | 2 | |
| 27 |  Novi Zeland |
1 | 0 | 2 | 3 |
| 28 |  Tunis |
1 | 0 | 1 | 2 |
| 29 |  Pakistan |
1 | 0 | 0 | 1 |
 Venecuela |
1 | 0 | 0 | 1 | |
| 31 |  Kuba |
0 | 4 | 0 | 4 |
| 32 |  Austrija |
0 | 2 | 2 | 4 |
| 33 |  Švicarska |
0 | 1 | 4 | 5 |
| 34 |  Mongolija |
0 | 1 | 3 | 4 |
| 35 |  Brazil |
0 | 1 | 2 | 3 |
| 36 |  Belgija |
0 | 1 | 1 | 2 |
 Južna Koreja |
0 | 1 | 1 | 2 | |
 Uganda |
0 | 1 | 1 | 2 | |
| 39 |  Kamerun |
0 | 1 | 0 | 1 |
 Jamajka |
0 | 1 | 0 | 1 | |
| 41 |  Argentina |
0 | 0 | 2 | 2 |
| 42 |  Grčka |
0 | 0 | 1 | 1 |
 Indija |
0 | 0 | 1 | 1 | |
 Tajvan |
0 | 0 | 1 | 1 | |
| Ukupno | 174 | 170 | 183 | 527 | |
Nedovršeni članak XIX. Olimpijske igre - Ciudad Mexico 1968. koji govori o sportu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
