Vapno
Izvor: Wikipedija
Vapno (kreč, klak, japan) je građevinsko vezivni materijal.
Dobija se iz kamena vapnenca pečenjem u cilindričnim rotacionim pećima pri temperaturi oko 1000 - 1200 °C.
Danas razlikujemo tri vrste vapna koje koristimo u građevinarstvu: živo vapno, gašeno vapno i hidratizirano vapno.
Sadržaj |
[uredi] Živo vapno
Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje. Kemijski naziv kalcijev oksid (CaO), (od ostalih spojeva u živom vapnu pronalaze se (podaci su okvirni) i:
- magnezijev oksid (MgO) % 0,20 – 0,80
- željezni oksid (F2O3) % 0,00 – 0,20
- silicijev dioksid (SiO2) % 0,02 – 0,20
- aluminijev oksid (Al2O3) % 0,00 - 0,80
Potpunim gašenjem živog vapna dobija se gašeno vapno, a gašenjem živog vapna s vrlo malo vode dobija se hidratizirano vapno.
Ostala svojstava su: bez mirisa je, talište mu je na 2570 °C, vrelište na 2850 °C, specifična težina mu je 3,2 – 3,4, napisna težina 700 – 1100 kg/m3, topivost u vodi 0,131 g/ml pri 10 °C 0,07 g/ml pri 80 °C
Skladišti se u suhim i zatvorenim prostorima (silosi, kontejneri, papirnata ambalaža, PVC ambalaža...).
[uredi] Gašeno vapno
Dobija se gašenjem živog vapna. Vapno se gasi na taj način da se bazen za gašenje najprije napuni određenom količinom živog vapna u koji se zatim dolijeva voda. Vapno se raspada i gasi razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese.
[uredi] Primjena
Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke. Paropropustan je i velike pokrivne moći. Gustoća gašenog vapna iznosi: 1,30 kg/dm3.
Potrošnja se kreće od 0,3 - 0,4 kg/m2, a može se razrijeđivati s vodom u omjeru 1:4 za rijetku smjesu do omjera 1:2 za gustu smjesu.
Skladišti se tako da se u posudu ulije malo vode da prekrije površinu (da vapno ne dolazi u kontakt sa zrakom), i na taj način se može čuvati neograničeno dugo, ali je potrebno čuvati ga od smrzavanja.
[uredi] Hidratizirano vapno
Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode, ali dovoljno da sve čestice budu ugašene. Nakon gašenja dobija se bijeli fini vapneni hidrat nasipne gustoće od oko 380 kg/m3 (kemijski sastav: kalcijev hidroksid Ca(OH)2).
Hidratizirano vapno pakuje se u vreće od 25 i 30 kg, ili u rinfuzi u silosima. Skladišti se u suhom prostoru na drvenim paletama, 6 mjeseci ili u silosima.
[uredi] Primjena
Primjenjuje se:
- u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje)
- u kemijskoj industriji
- u cestogradnji (stabilizacija tla)
- za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode)
- u prehrambenoj i tekstilnoj industriji
- u poljoprivredi
- kao premaz (treba ga otopiti u vodi i pretvoriti u žitku masu)
[uredi] Primjena u građevinarstvu
U građevinarstvu hidratizirano vapno se prvenstveno koristi za pripremu mortova (žbuka) za zidanje i žbukanje. Pri tome se miješa s određenom količinom pijeska (ili tucanika male granulacije), cementa u potrebitom omjeru (vidi tablice) s odgovarajućom količinom vode do određene konzistencije.
Odnos miješanja (volumni udjeli) ovdje su navedeni okvirno, za točne podatke potrebna je konzultacija s izvođačem radova.
Kod vapnene žbuke omjeri su slijedeći.
| Vapno | Cement | Pijesak | |
|---|---|---|---|
| Osnovna | 1 | 0 | 3 |
| Završna | 2 | 0 | 3 |
Kod vapneno-cementne (produžne) žbuke i morta za zidanje omjeri su slijedeći:
| Vapno | Cement | Pijesak | |
|---|---|---|---|
| Osnovna | 2 | 1 | 6 |
| Završna | 3 | 1 | 9 |
| Mort za zidanje |
2 | 1 | 9 |
[uredi] Opasnosti
[uredi] Živo vapno
Živo vapno razjeda i jako nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči. S vodom burno reagira generirajući veliku toplinu (može uzrokavati zapaljenje zapaljivih materijala). U dodiru s vlagom tvori kalcijev hidroksid (Ca(OH)2), a u dužem dodiru s vlagom i ugljikovim dioksidom u zraku tvori kalcijev karbonat (CaCO3).
Izbjegavati skladištenje s vodom, kiselinama, reaktivnim spojevima fluora, klora, broma, fosfora, anhidridima organskih kiselina, nitro-organskim spojevima zbog opasnosti od burnih reakcija.
Obavezno koristiti zaštitna sredstva pri radu:
- zaštitna maska
- zaštitine rukavice
- zaštitne naočale koje čvrsto prianjaju na kožu
- svi otvoreni dijelovi tijela moraju biti dobro pokriveni sa zaštitnom odjećom
- ne jesti i piti pri radu
- u slučaju dodira živog vapna i kože/očiju mjesto isprati s puno vode i konzultirati liječnika
- u slučaju rasipanja živo vapno ukoniti u posude, ukloniti ga iz blizine vodotokova i kanalizacija
- pri gašenju prostorija gasiti aparatima za gašenje na bazi CO2 i/ili pijeskom, nikako vodom
[uredi] Gašeno vapno
Zbog agresivnog djelovanja na ljudsko tijelo pri radu treba upotrebljavati zaštitna sredstva (zaštitne rukavice, zaštitne naočale, radno odijelo) te izbjegavati da dođe u dodir s kožom ili očima. U slučaju da dođe u dodir mjesta isprati s puno vode.
[uredi] Hidratizirano vapno
Hidratizirano vapno nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči. Pri uporabi aluminijskih posuda, uz prisustvo vode razvija se vodik 2 Al + Ca(OH)2 + 6 H2O - Ca(Al(OH)4)2 + 3 H2. S kiselinom egzotermno reagira.
- u slučaju dodira s kožom područje isprati s dovoljnom količinom vode
- kod kontakta s očima dobro isprati oči i posjetiti liječnika.
- kod udisanja izaći na svježi zrak
