Trsat
Izvor: Wikipedija
Trsat je dio grada Rijeke, Hrvatska.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Na tjemenu trsatskog brda nalazila se u rimsko doba vojna utvrda koje je branila obližnje naselje. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva Trsat se spominje 799. godine, kada je tu poginuo furlanski markgrof Erik. Poslije toga spominje se u Vinodolskom zakonu kao posjed krčkih knezova Frankopana.. U njihovu posjedu Trsat se nalazio do 1529. godine.
[uredi] Trsatska legenda
Prema narodnoj tradiciji i pisanim kronikama, na trsatsko brdo je 10. svibnja 1291. godine na čudesan način iz Nazareta stigla rodna kuća Blažene Djevice Marije. Na tome mjestu ona je boravila tri godine i na jednako čudesan način prešla u talijanski gradić Loretto (10.prosinca 1294.) gdje se i dan danas nalazi. Taj događaj se toliko dojmio ovdašnjeg naroda da su ljudi odmah počeli hodočastiti na trsatsko brdo.
Čuvši što se dogodilo, tadašnji vlasnik ovdašnje zemlje krčki knez Nikola Frankopan, osobno je došao na Trsat da se uvjeri u vjerodostojnost onoga što je čuo. Odmah potom izaslao je u Izrael poslanstvo koje ga je nakon povratka izvijestilo što su tamo doznali i vidjeli. Naime, istodobno, Marijina rodna kuća u Nazaretu je nestala i nitko nije znao kako.
Nakon što je Marijina kuća prešla u Loretto, knez Ivan Frankopan dao je na Trsatu podići kapelicu, a njegov sin Martin dao je sagraditi franjevački samostan s crkvom Blažene Djevice Marije. Od te crkve sačuvani su do danas samo fragmenti.
U kasnije sagrađenoj većoj crkvi najveću vrijednost ima Marijina slika.
[uredi] Stube Petra Kružića
1531. godine kao zavjet ih je dao izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić. Počinju s ulaznim baroknim trijemom s reljefom Bogorodice Tješiteljice. Nebrojeni hodočasnici su često i na koljenima prelazili ovaj put da bi se poklonili čudotvornoj Gospi Trsatskoj. Kroz trijemove i kapele, preko petsto stepenica izlaze visoko iznad kanjona Riječine.
[uredi] Hrvatska čitaonica Trsat
Izgrađena je 1897. godine. U prošlosti knjižnica i čitaonica, te mjesto mnogih humanitarnih priredbi, Hrvatska čitaonica je i danas mjesto okupljanja i središte kulturnih događanja na Trsatu.
[uredi] Crkva Gospe Trsatske
Crkva Blažene Djevice Marije je danas poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi, tu su grobovi nekih članova grofovske porodice Frankopana i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schona i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.
[uredi] Marijina slika
Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. šalje 1367. godine čudotvornu sliku Majke Božje.
Za tu sliku predaja kaže da ju je osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Slika se danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima. Stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske, Veliku Gospu...
[uredi] Franjevački samostan i kapela zavjetnih darova
U franjevačkom samostanu nalazi se stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana.
U kapeli zavjetnih darova se nalaze zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost. Isto tako su tamo i ostali darovi od 19.st do danas.
[uredi] Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik
Brončana skulptura kipara Antuna Jurkića predstavlja Papu Ivana Pavla II. Nazvana je "Trsatski hodočasnik" u čast trećeg pastoralnog posjeta Ivana Pavla II Hrvatskoj. Postavljena je ispred Marijanskog Svetišta na Trsatu, u Rijeci, 10. svibnja 2005. godine, a otkrio ju je Nadbiskup Zagrebački i predsjednik Hrvatske Biskupske Konferencije, kardinal Josip Bozanić.
Ovo je prva skulptura na svijetu posvećena Papi, koja je otkrivena nakon njegove smrti.
Tekst na skulpturi glasi:
"Na Duhove, 8. VI. 2003.
Ovo je Marijansko svetište
na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj
i jubilarnom stotom izvan Italije pohodio
Papa Ivan Pavao II"
Zatim na nekoliko jezika: "Molite za mene dok sam živ i kada umrem"
Skulptura prikazuje papu kako moli ispred Čudotvorne slike Blažene Djevice Marije godine, 8. lipnja 2003.
[uredi] Crkva Sv. Jurja
U ulici Petra Zrinskog prema Gradini se nalazi crkva Sv. Jurja. Podigli su je sredinom 13. st. krčki knezovi Frankopani. Crkva se spominje i u Vinodolskom zakoniku (1288.), jednom od prvih pravnih dokumenata u Europi. U crkvi su postavljeni oltari sv. Jurja, sv. Sebastijana i Majke Božje od Karmela, a prigrađena joj je kapela Sv. Dizme.
[uredi] Trsatski kaštel
Na mjestu današnjeg kaštela, vjeruje se, da je u rimsko doba stajala rimska utvrda. Kula u skopu kaštela imala je u renesansi ime rimska kula. Možda su taj objekt podigli predantički Liburni.
Kada su Hrvati naselili Kvarner, stara kula na Trsatu postala je njihova vojna utvrda. Franački kralj Karlo Veliki poslao je na kvarnerske Hrvate furlanskoga vojvodu Erika da ih pokori, no oni su ga dočekali na Trsatu gdje su njegovu vojsku razbili, a njega ubili. Nakon tog događaja o Trsatu nema pisanih vijesti do 13. st.
1223. godine hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. darovao je knezovima Krčkim (kasnijim Frankopanima) Vinodolsku županiju u čijem je sastavu bio i Trsat.
Kada su Frankopani 1449. godine u Modrušu podijelili svoja imanja, Trsat i Bakar pripali su knezu Martinu. Godine 1527., prilikom prodora Turaka iz Like prema zapadu, skupina njihovih konjanika upala je na Grobničko polje i zauzela Trsat. Turci su u trsatskoj utvrdi držali veću grupu hrvatskih zarobljenika. Kada su bili prinuđeni napustiti Trsat, zarobljenike nisu poveli sa sobom, pa ih je krajiška vojska oslobodila.
Udajom Katarine Frankopan za knezu Nikolu Zrinskog, Trsat je prešao u posjed Zrinskih. Kada je na vinodolskom području ustrojena Hrvatska krajina, trsat je došao pod vlast Bečke komore.
Godine 1582. založio je nadvojvoda Karlo Trsat senjskom kapetanu Raabu. Dok je Raab bio vlasnik trsatskog kaštela, dao je sniziti rimsku kulu za pola njezine visine. Kako nadvojvoda Karlo nije vratio posuđeni novac, Trsat je naslijedio Raabov zet Gašpar Knežić. Kasnije je Trsat vraćen Frankopanima, ali ne za dugo, jer je bio uključen u Vojnu krajinu. Kada je na Kvarneru minula turska opasnost, Trsat je dodijeljen naslovnim kapetanima grada Rijeke koji su utvrdu sasvim zapustili, pa se do početka 19. stoljeća pretvorila u razvalinu. Trsatski kaštel kupila je u takvom stanju, 1826. godine, bakarska općina i ubrzo ga prodala zapovjedniku austrijskog primorja, grofu Lavalu Nugentu, koji je kaštel dao preurediti u raskošnu rezidenciju. Obnovljene prostorije dao je opremiti stilskim namještajem i umjetninama najvišeg reda. Obnovom objekta upravljao je mletački graditelj Paronuzzi. Nugent je u odajama novoga dvora uredio i galeriju slika starih talijanskih majstora, među kojima je bilo i nekoliko djela Andrije Medulića. Grof Nugent 22. kolovoza 1862. umire u Bosiljevu, pa biva prebačen u grobnicu “MIR JUNAKA” na Trsatu.
[uredi] Znamenitosti
- Stube Petra Kružića
- Trsatska čitaonica
- Crkva Gospe Trsatske
- Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije
- Franjevački samostan
- Kapela zavjetnih darova
- Skulptura Trsatski hodočasnik
- Trsatski perivoj
- Crkva Sv. Jurja
- Trsatski kaštel
