Salvador

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Salvador. Za druga značenja, pogledajte Salvador (razdvojba).

Republika Salvador
República de El Salvador


(Zastava)	(Grb)

Geslo: Dios, Unión, Libertad
(španjolski, "Bog, jedinstvo, sloboda")

Himna: Saludemos la Patria orgullosos

Predsjednik:

Elías Antonio Saca

Predsjednik Vlade:

Ana Vilma de Escobar

Površina:
- ukupno:
- % vode:

148. po veličini
21.040 km²
1,5%

Stanovništvo:
- ukupno (2004.):
- Gustoća:

97. po veličini
6.470.379
308/km²

Neovisnost:

Od Španjolske
15. rujna, 1821.

Valuta:

salvadorski kolon
(100 centava)

Vremenska zona:

UTC -6

Internetski nastavak:

.sv

Pozivni broj:

503

Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

[uredi] Povijest

Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

[uredi] Ekonomija

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

[uredi] Stanovništvo

Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu. Procjena za 2005. godinu iznosi 6,880,000 stanovnika, od čega na etničke Salvadorce (Neo-Romanski narod) otpada 6,221,000, ostatak otpada na najmanje 10 etničkih zajednica, to su: Pipil-Indijanci (264,000); Lenca-Indijanci (39,000); Anglo-Amerikanci (13,000); Kekchi-Indijanci (13,000); Nijemci (7,100); Pokomam-Indijanci (6,200); Kinezi (1,700); Arapi (1,300); Židovi (700); Turci (500). Ovdje nije uračunato 313,000 polu-krvnih Indijanaca koji se nisu izjasnili za Salvadorce, i oko 1,000 pripadnika drugih neklasificiranih pojedinaca.

Uredi	Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi
Antigva i Barbuda \| Bahami \| Barbados \| Belize \| Dominika \| Dominikanska Republika \| Grenada \| Gvatemala \| Haiti \| Honduras \| Jamajka \| Kanada \| Kostarika \| Kuba \| Meksiko \| Nikaragva \| Panama \| Salvador \| Sjedinjene Američke Države \| Sveta Lucija \| Sveti Kristofor i Nevis \| Sveti Vincent i Grenadini \| Trinidad i Tobago
Teritoriji: Danska: Grenland \| Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon \| Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili \|SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko \| UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos