Legrad
Izvor: Wikipedija
Legrad |
|
| Županija | Koprivničko-križevačka |
| Broj stanovnika (2001.) | 2.764 |
| Površina | km 2 |
| Naselja u sastavu općine | |
| Načelnik općine | Mladen Vernić |
Legrad je općina u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Nekada grad, a danas zapravo seosko naselje Legrad je općinsko središte u Podravini (Koprivničko-križevačka županija), 18 km sjeverno od Koprivnice; 1276 stanovnika (2001.). Leži na 132 m aps. visine, blizu ušća Mure u Dravu.
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Spominje od 1384.. U XV. st. dobio status trgovišta (oppidum), od 1610. ima grb. Godine 1643. Ferdinand III. je Legradu dodijelio privilegij slobodnog trgovišta, a sredinom XVII. st. se kratko spominje kao grad (civitas). U XVI. st. ulazi u sastav posjeda Zrinskih koji u Legradu uređuju sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije izgradivši protuosmansku utvrdu 1567. godine. Legrad je kratko bio pod osmanskom vlašću (1577. - 1579. i 1600. ). U XVII. i XVIII. st. u Legradu su razvijeni trgovina i cehovi (Stari ceh – 1677., čizmarski - 1697., brodarski 1717., tkalački 1747., mlinarski 1768. i dr.). Od 1671. djeluje tridesetnica, a od 1682. se spominje solana. Krajem XVII. i početkom XVIII. st. s više od 3000 stanovnija Legrad je najveće naselje županije Zala, te jedno od najvećih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U blizini je kratko postojala utvrda Novi Zrin (1661. - 1664.). Legrad se meandriranjem, nakon poplave 1710. našao na desnoj, podravskoj obali Drave. Nakon što je od 1848. - 1861. bio u sastavu Hrvatske, Legrad je do 1918. u sastavu mađarske županije Zala. Pod mađarskom okupacijom 1941. - 1945. Katolička župa se spominje 1540. Od druge pol. XVI. do početka XVIII. st. većina stanovništva su protestanti pa djelatnost katoličke župe zamire pred naletom protestantizma (mala skupina protestanata i danas živi u Legradu). Katolička župa je obnovljena 1641. kada je izgrađena drvena crkva. God. 1769.-1784. sagrađena je današnja barokna crkva sa zaobljenim svetištem u kojemu su vrijedne zidne iluzionističke slike. U parku se nalazi grupa pilova iz XVIII. st. Zanimljivo je da je Legrad u drugoj polovici XIX. stoljeća dobio željezničku stanicu s današnje mađarske strane rijeke Drave, a ta je željeznička stanica sve do prije nekoliko godina nosila naziv Legrad. U drugoj polovici XX. st. dolazi do razvoja košaraštva, a u blizini Legrada je pronađeno bogato nalazište zemnog plina. Veliki potencijal ovom mjestu daje nalazište termalnih voda u obližnjem selu Kutnjak.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Barokna crkva Presvetog trojstva u Legradu
- Barokni trg s pilovima u Legradu
- Kupalište na rijeci Dravi
- Barokni gostinjac iz 18. stoljeća
[uredi] Obrazovanje
- Osnovna škola Legrad
[uredi] Kultura
- KUD "Zrin" Legrad
[uredi] Sport
- Granicar Legrad jedan je od najpoznatijih nogometnih klubova u županiji. Natječe se u cetiri kategorije: pioniri, juniori, seniori, te veterani. Najpoznatiji igraci:
1.Pioniri: Irnes Polancec,Mario Mlinaric 2.Juniori:Ivan Gerendaj,Tomislav Ganzulić,Ivan Sabolić 3.Seniori:Darko Kozaric,Krešimir Kotrošić,Robert Horvat 4.Veterani:Julio Kuruc ,Slavko Mešnjak Momčadi su promjenjivog karaktera,pa ih često vidimo na celu i na sredini ljestvice. Najveci uspjeh u posljednih 5 godina je osvajanje junirskog prvenstva.Igraci koji su igrali:Mestrovic,Bokor,Lukcin, Kosi,Vugrac,Gres,Sabolic,Ganzulic,Gerendaj,Varga,Durda.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o općini: Legrad treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
