Komunizam
Izvor: Wikipedija
| Ovaj članak je dio serije: Marksizam  |
| Sociologija i antropologija |
| Otuđenje |
| Buržoazija |
| Klasna svijest |
| Komunizam |
| Kulturalna hegemonija |
| Izrabljivanje |
| Ideologija |
| Proleterijat |
| Gospodarstvo |
| Marksistička politička ekonomija |
| Radna snaga |
| Zakon vrijednosti |
| Sredstva proizvodnje |
| Način proizvodnje |
| Proizvodne snage |
| Višak rada |
| Višak vrijednosti |
| Naknada za rad |
| Povijest |
| Kapitalistička proizvodnja |
| Klasna borba |
| Diktatura proleterijata |
| Izvorna akumulacija |
| Proleterska revolucija |
| Proleterska internacionala |
| Svjetska revolucija |
| Filozofija |
| Marksistička filozofija |
| Historijski materijalizam |
| Dijalektički materijalizam |
| Socijalizam |
| Analitički marksizam |
| Autonomni pokreti |
| Feministički marksizam |
| Humanistički marksizam |
| Strukturalni marksizam |
| Zapadnjački marksizam |
| Istaknuti marksisti |
| Karl Marx |
| Friedrich Engels |
| Karl Kautsky |
| Vladimir Lenjin |
| Lav Trocki |
| Rosa Luxemburg |
| Mao Ce tung |
| Georg Lukács |
| Antonio Gramsci |
| Karl Korsch |
| Frankfurt School |
| Louis Althusser |
| Kritike |
| Kritike marksizma |
Hrvatska enciklopedija, svezak 6 (2004), navodi slijedeća četiri značenja pojma "komunizam":
- Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi.
- Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.
- Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost komunističkih stranaka (često u njihovom nazivlju i : "partija"), organizacija i skupina u svijetu.
- Polistički sustav totalitarne jednostranačke vlasti.
Za 3. i 4. značenje vidi i boljševizam.
U općem značenju (1.) riječ komunizam bilježi i Benešićev Riječnik hrvatskoga književnog jezika, sv. 7, 1986, slijedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" (August Šenoa). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." (Slavko Kolar)
Ideja komunizma duboko je utkana u povijest zapadnog mišljenja: nalazimo je još u antičkoj Grčkoj, kao i u prvotnom kršćanstvu.
U Novom Zavjetu, opis načina života prvotne kršćanske zajednice u Jeruzalemu daje nam sliku idealne komunističke zajednice (u prva dva gore navedena smisla riječi "komunizam"), u kojoj je ostvareno načelo "Od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama":
»U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko. Apostoli pak velikom silom davahu svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa i svi uživahu veliku naklonost. Doista, nitko među njima nije oskudijevao jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao.« (Djela apostolska, 4:32-35)
Ananija i Safira pokušali su dio svojeg imetka sakriti od zajednice, ali ih je Petar prozreo, a Duh Sveti učinio da padnu mrtvi, što je izazvalo veliki strah u Crkvi i kod svih, koji su to čuli. (Djela apostolska, 5:1-11)
Komunizam su definirali Karl Marx i Friedrich Engels 1848. u knjižici s naslovom "Komunistički manifest" koja je bila prvo objavljena u Londonu. Komunistički manifest je definirao utopiju - komunizam gdje svi rade i uzimaju prema svojim potrebama, a u takvom društvu ne postoji privatno vlasništvo, kapitalizam a ni država. Mnoge ideje koje su Marx i Engels iznjeli nisu bile nove i one su se pojavile prije u dijelima Platona ("Država"), te u dijelu sir Thomasa Morea ("Utopija"), no oni su uskadili te ideje s tadašnjim vremenom i shvaćanjima.
Komunistički manifest je nastao iz kritike tadašnjeg kapitalističkog društva i rastuće industrijalizacije u Europi i u SAD. Komunistički manifest je doveo do stvaranja komunističkih pokreta u mnogim zemljama, i u ranom 20. stoljeću je postala osnova boljševizma i Treće internacionale. Ideje komunizma u interpretaciji Vladimira Iljiča Lenjina dovele su do stvaranja Sovjetskog saveza i kasnijem rasprostranjenju komunizma kao državnog poretka u mnogim zemljama svijeta (vidi Popis komunističkih država). Sve interpretacije bile su daleko od komunizma koji je bio iznesen u Komunističkom manifestu, tj. utopijskog poretka.
