Jack Trbosjek

Izvor: Wikipedija

Izdanje Pucka od 21. rujna 1889 koje prikazuje karikaturu Toma Merrya koja opisuje neidentificiranog Whitechapelskog ubojicu Jacka Trbosijeka

Jack Trbosijek ili Jack Rasparač (eng. Jack the Ripper) je pseudonim dan serijskom ubojici (ili ubojicama) koji je svoje žrtve ubijao i rasparao u drugoj polovici 1888. Ime je došlo iz pisma poslanog Central News Agencyu od osobe koja je tvrdila da je ubojica, izdanog za vrijeme ubojstava. Iako su mnoge teorije napredovale, identitet Jacka Trbosijeka možda nikad neće biti otkriven.

Legende koje okružuju Trbosjekova ubojstva su postale kompleksni nered istinskih povijesnih istraživanja, slobodnoumnih teorija urote i dubioznog folklora. Nedostatak potvđenog identiteta ubojice dopustio je raznim književnicima, povjesničama i detektivima amaterima - poznati kao Ripperolozi - da upiru prst u mnoge kandidate. Novine, čije je kruženje bilo zapanjujuće u to doba, smjestili su rašienu i trajnu čuvenost ubojici zbog okrutnosti ubojstava i nesposobnosti policije da uhvati počinitelja, koji je nekad pobjegao minute prije hvatanja.

Žrtve su bile osobe koje su kruh zarađivale kao prostitutke. Tipična Trbosjekova ubojstva događala su se ili na javnim ili polu javnim mjestima; njihov grkljan je prerezan, a onda je žrtva bila izložena sakaćanju trbuha i drugh dijelova tijela koje opisuje lust ubojstvo. Mongi danas misle da su žrtve prvo zadavljene da bi se ušutkale. Zbog prirode rana na nekim Trbosjekovim žrtvama, kojima su u nekim ubojstvima izvađeni i organi, misli se da je Jack Trbosjek bio liječnik, kirurg ili mesar, iako i ovo mišljenje, kao i sva ostala mišljenja, je sporno.

[uredi] Žrtve

Broj i imena žrtava Jacka Trbosjeka je tema mnogih diskusija, no možda najtočnija lista (nazvana "kanonična petoka") je lista koju čine sljedećih 5 prostitutki (ili navodnih prositutki u slučaju Catherine Eddowes):

[uredi] Pet kanoničnih žrtava

• Mary Ann Nichols (djevojačko prezime: Mary Ann Walker, nadimak "Polly") rođena 26. kolovoza 1845., a ubijena u petak 31. kolovoza 1888.
• Annie Chapman (djevojačko prezime: Eliza Ann Smith, nadimak "Dark Annie" - prijevod "Tamna Annie") rođena u rujnu 1841., a ubijena u subotu 8. rujna 1888.
• Elizabeth Stride (djevojačko prezime: Elisabeth Gustafsdotter, nadimak "Long Liz" - prijevod "Duga Liz") rođena u Švedskoj 27. studenog 1843., a ubijena u nedjelju 30. rujna 1888.
• Catherine Eddowes (koristila pseudonima "Kate Conway" i "Mary Ann Kelly", po njezinim dvama muževima Thomasu Conwayu i Johnu Kellyu) rođena 14. travnja 1842., a ubijena u nedjelju 30. rujna 1888.
• Mary Jane Kelly (sama se nazivala "Marie Jeanette Kelly" nakon puta u Pariz, naimak "Ginger") rođena je ilu u gradu Limerick ili u istoimenoj krajini, Munster, Irska ca. 1863., a ubijena u petak 9. studenog 1888.

Ovaj popis bi se trebao gledati sa opreznošću. Njegov autoritet leži na mnogim autorovim "mišljenjima", no temelji za ovaj popis dolaze od privatniih bilješki iz 1894. koje je vodio tadašnji član kriminološkog odjela Metropolitanske policije Sir Melville Macnaghten. Ti papiri u javnost su pušteni tek 1959. Macnaghtenovi papiri iznose samo njegovo vlastito mišljenje i ne moraju se popudarati sa mišljenjima drugih inspektora kao što je Frederick Abberline. Macnaghten se pridružio policiji tek godinu poslije umorstava, i njegov memorendum je imao mnoge greške o činjenicama o mogućim osumnjičenima za ubojstva. Zato neki Ripperolozi preferiraju maknuti jedno ili više imena sa liste "kanonične petorke": pogotovo Elizabeth Stride (nije imala nikakvih drugih znakova sakačenja osim prerezenog grkljana, i kako kaže jedan svjedok, je napadnuta javno) i/ili Mary Jane Kelly (koja je bila puno mlađa od ostalih, ubijena je u zatvorenom prostoru, i znakovi sakaćenja bili su mnogo teži nego kod drugih žrtava). Neki vole i proširiti listu tako da dodaju Marthu Tabram i druge kao navodne žrtve Jacka Trbosjeka. Usporedo s ovim, neki znanstvenici misle da su ubojstva djela više ubojica (a ne samo jedne osobe) koji su djelovali neovisno jedan od drugog.

Osime Strideove (čije je ubojsto najvjerojatnije prekinuto) sakaćenja na tijelu bila su sve teža što su se se ubojstva nastavljaja. Nicholsova i Strideova nisu izgubile nijedan organ, dok je Chapmanovoj izvađena i oduzeta utroba, a Eddowsovoj je uz utrobu izvađen i bubreg i zadobila je ozbiljne znakova sakaćanja na licu. Kod Kellyeve je falilo samo srce, no mnogi njezini organi su poađeni i razbacani po sobi u kojoj je nađena mrtva.

Pet kanoničnih umorstava dogodila su se uglavnom u kasnoj noći, uglavnom prije i tijekom vikenda, u osamljenim mjestima gdje su ljudi imali mogućnost dolaska i na datumima koji su označavali ili kraj mjeseca ili kraj tjedna ili tako nešto. No ipak, svaki je slučaj odstupao od te teorije na svoj način. Unatoč tim razlikama, Eddowsova je jedina žrtva ubijena u centru Londona (poznatijem kao City of London), iako je bilo na granici centra i metropole. Niholsova je jedina ubijena na otvorenoj ulici, iako je bila mračna i napuštena. Mnogi misle da je Chapmanova ubijena nakon što je sunce izašlo, no policija u to vrijeme nije dijelila isto mišljenje.

Veliki problem bilo je identificiranje žrtava. Teško se utvrđivalo je li žrtva Trbosjekova ili nije, zbog mongih nasilnih napada na žene u to doba. Mnogi stručnjaci misle da su karakteristike Trbosjekovih žrtava sljedeće:

• dubki prorezi grla
• snažna sakaćenja abdomenih i genitalnih prostora
• vađenje unutarnjih organa
• snažna sakaćenja lica

[uredi] Moguće žrtve

Žrtve koje su bile izloženi sličnim napadima/ubojstvima zahtjevaju moguće dodadavnje popisu žrtava, one su uglavnom jako slabo dokumentirane. One su:

• Vila Fay - nadimak koji je dan nepoznatoj žrtvi po izvještaju nađenoj 26. prosinca 1887., sa "udarcem kolca u trbuh". Predložano je da je "Vila Fay" samo kreacija medija koja je nastala zbog zbunjenosti izjava koje su dale Emma Elizabeth Smith (vidi ispod) i njezina prijetaljica Martha Tabram (vidi ispod), kasnije i same žrtve, koje su u intervijuu nakon uojstva rekle da je "Vila Fay" ubijena prošlog božića. Ime "Vila Fay" se pojavljuje tek nekoliko godine nakon ubojstva, a najvjerojatnije je uzeta iz popularne pjesme "Polly Wolly Doodle". Danas ne postoje informacije o tome je li "Vila Fay" postojala ili ne; a Centar za obiteljske evidencije, Clerkenwell, London nema nikakvih informacija o osobi imenom "Fay" (i sličnim imenima) ubojenom u tom razdoblju.

• Annie Millwood - rođena ca. 1850 (navodno), po izvještaju napadnuta 25. veljače 1888., koji su uzrokovalu njezinu hospitalizaciju zbog "brojih uboda u noge i donje dijelove tijela". Puštena je iz bolinice, no preminula je, navodono zbog prirodnih uzroka, 31. ožujka 1888.

• Ada Wilson - po izvještaju napadnuta 28. ožujka 1888., sa dva uboda u vrat, preživjela napad.

• Emma Elizabeth Smith - rođena ca. 1843. (navodno). Napadnuta je 3. travnja 1888. i tupi objekt joj je gurnut u vaginu oštetivši joj međicu. Preživjela je napad i uspjela došeteti do svoje kuće sa ozljedama. Prijetalji su je odveli u bolnicu gdje je policiji rekla da su je napala 2 ili 3 muškarca, od kojih je jedan bio tinejđerske dobi. Pala je u komu i preminula 5. travnja 1888.

• Martha Tabram - (ime nakda krivo napisano kao Martha Tabran; koristila pseudonim Emma Turner; djevojačko prezime Martha White) rođena 10. svibnja 1949., ubijena 7. kolovoza 1888. Nađena sa ukupno 39 rana od uboda. Od ne-kanoničkih Whitechapelskih ubojstava, Tabramova se od svih mogućih žrtava smatra kao nejvjerojatnija, 6, žrtva Jacka Trbosjeka, zbog ivjesnog nedostatka motiva, zemljopisni i preiodički proksimitet kanoničkih napada, i zapažajuče brutalnosti napada. Jedini razlog zašto je Tabramovu teško uvrstiti u žrtve je drukčiji modus operandi (ubodi, radije nego rezanje grla), no sada je prihvaćeno da se ubojičin modus operandi može mijenjati, čak i dramatično.

• "Whitehallski misterij" - pojam koji se koristi za događaj kada je u podrumu novog središta Metropolitanske policije nađen bezglavi torzo mrtve žene, događaj se dogodio 2. listopada 1888. Ruka koja je pripadala žrtvi, nedugo prij ubojstva viđena je kako pluta u Temzi u blizini Pimlica. Također je u blizini torza nađena i zakopana noga koja je također bila njena. Ostali udovi i glava nikad nisu pronađeni, a tijelo nikad identificirano.

• Annie Farmer - rođena 1848., po izvještaju napadnuta 21. studenog 1888. Preživjela je samo sa laganim, ikao je krvarila, prerezom grla. Rana je bila površna i najvjerojatnije uzrokovana tupim nožem. Policija je vjerovala da je ona sama napravila ranu i prekinuli su istragu slučaja.

• Rose Mylett - (pravo ime najvjerojatnije Catherine Mylett, no poznata i kao Catherine Millett, Elizabeth "Drunken Lizzie-prijevod Pijana Lizzie" Davis, "Fair-prijevod Poštena" Alice Downey ili jednostavnije samo "Fair-prijevod Poštena Clara") rođena 1862., a umrla 20. prosinca 1888. Po izvještaju je zadavljena "sa konopon snažno povučenim oko vrata", iako neki inspektori misle da se slučajno sama ogušila a ovratnikom vlastite haljine dok je bila u pijanom stanju.

• Elzabeth Jackson - prostitutka čiji su razni dijelovi tijela pronađeni i pokupljeni u Temzi između 31. svibnja i 25. lipnja 1889. Po izvještaju identificirana je po ožiljcima koje je imala prije nestanka i izvjesnog ubojstva.

• Alice McKenzie (nadimak "Clay Pipe-prijevod "Glinene cijev"" Alice, koristila pseudonim Alice Bryant) rođena ca. 1849., a ubijena 17. srpnja 1889. Uzrok smrti je, po izvještaju bio "raskid lijeve vratne arterije kucavice", no na tijelu su još pronađene rane i posjekotine.

• "Ubojstvo u Pinchin Streetu" - je pojam koji je dan slučaju od 10. rujna 1889., kada je pronađen torzo u sličnom stanju kao i u "Whitehallskom misteriju", iako ruke nisu bila odsječene. Nepotvrđene špekulacije iz tog vremena govore da je tijelo prpiadalo Lydiji Hart, prostitutki koja je nestala prije umorstva. "Whitehallski misterij" i "Ubojstvo u Pinchin Streetu" su najvjerojatnije bila djela serijskog ubojice kojemu je predložen nadima "Torzo Ubojica". Pitanje jesu li Jack Trbosjek i "Torzo Ubojica" iste osobe ili različite osobe koje su imale neutvrđenu vezu jedno s drugim (no djelovali u istom vremenu) je i do danas velika teme razgovoa Ripperologa.

[uredi] Reference

• The Complete History of Jack the Ripper (Kompletna povijest Jacka Trbojskea) by Philip Sugden, ISBN 0786702761
• The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook by Stewart Evans and Keith Skinner, ISBN 0786707682
• Jack the Ripper: The Facts (Jack Trbosjek: Činjenice) by Paul Begg, ISBN 1861056877
• The Cases That Haunt Us (Slučajevi koji na uhode) by John Douglas and Mark Olshaker, ISBN 0-671-01706-3

[uredi] Vanjske poveznice

• Napokon otkriven Jack Trbosjek ? (14.VII.2006.)

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Jack Trbosjek

• Casebook: Jack the Ripper has an extensive collection of contemporary newspaper reports related to the murders as well as articles by modern authors.
• The Metropolitan Police history of Jack the Ripper discusses the investigation into the killings.
• The National Archives - Jack the Ripper holds images and transcripts of letters claiming to be from Jack the Ripper.
• Whitechapel Society 1888 is a social organization dedicated to the Ripper case that holds bimonthly meetings in London and has its own newsletter.