Hamburg

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor

Hamburg (Freie und Hansestadt Hamburg)
Grb	Položaj na karti

Geslo

Osnovni podaci
Savezna država	Hamburg
Upravno područje	[[]]
Okrug	[[]]
Stanovništvo	1.745.537 (2006.)
Površina	755,264 km²
Gustoća stanovništva	2311/km²
Visina	3 m
Koordinate	53°33′ N 9°59′ E
Poštanski broj	20001–21149, 22001–22769, 27499
Pozivni broj	040, 04721
Registarska oznaka	HH
Gradonačelnik	Ole von Beust (CDU)
Službena stranica	www.hamburg.de

Slobodni hanzeatski grad Hamburg je istovremeno i Pokrajina u Njemačkoj i drugi po veličini njemački grad. Osim toga, on je i šesti po veličini grad u Europskoj uniji.

On je također i središte metropolitanske regije Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj.

Sadržaj

1 Zemljopis
- 1.1 Upravna podjela
2 Klima
3 Stanovništvo
- 3.1 Religija
- 3.2 Jezik
4 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Hamburg: gradske četvrti

Hamburg je u sjevernoj Njemačkoj na utoku Alstera i Bille u Elbu, koja zatim, nakon 110 km toka prema sjeverozapadu utječe u Sjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka s direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti St. Pauli i Altona. Obale su povezane mostovima, kao i starim- i novim tunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od glečera za vrijeme ledenog doba, to su neplodne vrištine. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesak i mulj. U međuvremenu su s obje strane Elbe podignuti nasipi. Sari nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene.

U gradu je na Alsteru napravljena ustava pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. "Jezero" je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojena unutrašnjim- i vanjskim Alsterom. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeni plovni kanali, rječice i kanali premošteni su s više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad s najviše mostova u Europi i ima ih više nego Venecija (400), Amsterdam (1200) i London zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od 1. travnja 1938. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

Sjeverno od Elbe Hamburg graniči sa Schleswig-Holsteinom, a južno od nje sa Donjom Saskom. I tri otoka na ušću Elbe, Neuwerk, Scharhörn i Nigehörn kao i Nacionalni park hamburški prud spadaju u područje grada Hamburga. Hamburgu pripada i najveći njemački otok na otvorenom moru Halgoland.

Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u Hamburškim brdima.

[uredi] Upravna podjela

Hamburg 1800

Hamburg je podijeljen na sedam okruga:

Centar
Altona
Eimsbüttel
Nord
Wandsbek
Bergedorf
Harburg

Svaki okrug ima svoj parlament koji se u Hamburgu zove okružna skupština. Te okružne skupštine pravno imaju status upravnog tijela s vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više četvrti kojih je ukupno u gradu 104. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta okružnih skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, ukupno ih je 15.

[uredi] Klima

Zbog blizine mora i njegovog utjecaja, ovdje je klima blaža nego u istočnoj pozadini. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnih 17,0°C, a najhladniji siječanj sa 0,0°C. Ali u najtoplijim mjesecima nisu rijetkost ni temperature iznad 25°C. Od 1990-tih godina - možda kao posljedica globalnog zatopljenja - zabilježene su i temperature do 37,3°C (9. kolovoz 1992.). U godini padne prosječno 714 mm padavina a 52 dana godišnje je Hamburg ogavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu humidna. Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je proljeće i početak ljeta, no i tada se mora računati s kišom.

[uredi] Stanovništvo

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme tridetogodišnjeg rata, u 17. stoljeću je bio najveći njemački grad.

Neposredno prije početka 2. svjetskog rata Hamburg je već imao 1,682 milijuna stanovnika (1939).

Najveći broj stanovnika, 1,9 milijuna, Hamburg je dosegao 1964. godine. Nakon toga počinje suburbaniziranje Hamburga i do 1986. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 milijuna. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: 1. kolovoz 2005.). Za slijedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 milijuna. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka metropola.

Stanovništvo je multikulturalno. 14,9% (255.070 u prosincu 2004.) stanovnika ima inozemnu putovnicu, a po nekim procjenama gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga inozemnog su porijekla.

Starosna struktura:

mlađi od 18 godina: 16,1%
18-60 godina: 60,0%
više od 60 godina: 23,9%

[uredi] Religija

Od vremena reformacije grad ima evangeličko-luteransko obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važne luke, Hamburg je odavno vrlo otvoren svim konfesijama. Tako je ovdje 1834. ovdje osnovana prva njemačka baptistička zajednica. Osim toga, od 1995. je ovdje i sjedište rimokatoličke Hamburške nadbiskupije s centrom u katedrali St. Marien. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od 1960-ih je i značajan udjel muslimanskog stanovništva, a postoji i vrlo aktivna židovska zajednica.

[uredi] Jezik

Do duboko u 19. stoljeće je donjenjemački jezik bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je gornjenjemacki bio jezik kojim se pisalo, i do sredine 20. stoljeća je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili "jezični otoci" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji čak "portugalska četvrt" gdje prevladava portugalski, dok turski i kurdski prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.