Galaktički skupovi

Izvor: Wikipedija

Galaktički skupovi (ponekad i grupe- ili skupovi galaksija naziv je za nakupine galaksija međusobno vezane gravitacijskom silom.

Može ih se podijeliti na pravilne i nepravilne.

[uredi] Pravilni skupovi

Pravilni skupovi galaksija imaju koncentriranu jezgru i dobro definiranu sfernu strukturu. U njima prevladavaju eliptične galaksije. Dijele se prema svom bogatstvu, t.j. po broju galaksija unutar zone oko središta promjera 1.5 Mpc (megaparseka, mega = milijun), udaljenost nazvana "Abellov radijus". Tipični skupovi imaju promjere od 1 do 10 Mpc s masama reda veličine 1·10¹⁵ (milijun milijardi) masi Sunca. Kod većine pravilnih skupova se u centru može naći jedna divovska eliptična galaksija, ponekad sa višestrukim jezgrama.

Vjeruje se da najveće galaksije nastaju u procesu koji se naziva "galaktički kanibalizam". Pravilni skupovi mogu se opaziti do udaljenosti od nekoliko milijardi godina svjetlosti.

Primjer je skup Coma u zviježđu Berenikine kose (Coma Berenices), promjera oko 10 000 000 s.g., udaljen oko 300 000 000 s.g.. Središte ovog skupa je jedno od najgušćih poznatih područja na ovoj skali u svemiru.

[uredi] Nepravilni skupovi

Nepravilni skupovi galaksija nemaju lako prepoznatljinu jezgru, imaju isti raspon promjera, ali su mnogo manjih masa - tipično 1·10¹² do 1·10¹⁴ masi Sunca. Primjer je obližnji skup Virgo u zviježđu Djevice (Virgo), promjera oko 7 000 000 s.g. i oko 50 000 000 s.g. udaljen, sadrži oko 2500 galaksija, uglavnom eliptičnih. Galaksija Messier 87 je najveća od 16 galaksija iz ovog skupa koje su uvrštene u poznati Messierov katalog.

Prostor između galaksija je ispunjen međugalaktičkim medijem. Ovaj medij ima nekoliko komponenti. Emisija X-zraka otkriva prisustvo rijetkog vrućeg plina. Tipična gustoća plina je oko 1 atom u dm3 (= 1 litra). Ovaj plin ukupno sudjeluje u masi skupa sa 10%. Gravitacijsko međudjelovanje galaksija je dovoljno da ponekad otrgne i izbaci pojedine zvijezde u međugalaktički prostor. Galaksije i spomenute vrste međugalaktičkog medija sveukupno daju samo 20% izračunate mase skupova. Ostatak čini tamna tvar.