Franjevački samostan Sv. Antuna Padovanskog
Izvor: Wikipedija
Franjevci su najkasnije do 1290. sagradili u Koprivnicu crkvu i samostan hrvatski ban Henrik Gussing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pečuške kustodije i Ugarske provincije, a crkva je poznata najprije pod imenom sv. Jakova i zatim Bezgrešnog začeća B. D.Marije. 1372. obnovila je kraljica Elizabeta, (suprug joj je bio Ludovik I. Anžuvinac (1342-1382), samostan nakon što je bio stradao u građanskom ratu.
1561. franjevaca više nema u Koprivnici; njihovu je imovinu general Ivan Lenković trebao razdijeliti preostalim franjevačkim samostanima.
1603. vratio je provincijal Ugarske provincije Franjo Drašković franjevce u Koprivnicu; fra Pavao Pribojević iz Hvara se nastanio uz negdašnju franjevačku crkvu koja je u to doba služila kao župna crkva; sačuvane su dvije povelje fra Pavla Hvaranina.
1613. opet je franjevačku crkvu zaposjeo svjetovni svećenik, nije je želio napustiti, premda je zagrebački biskup Petar Petretić prihvatio odluku cara Ferdinanda III. kojom je 1644. naredio da se franjevcima vrati njihova crkva.
1662. do 1668. franjevci su uz pomoć vjernika, osobito Katarine Kukel, podigli na mjestu gdje i danas stoji njihov samostan, drvenu nastambu s 14 redovničkih soba; u slijedećem desetljeću izgradili su zidanu crkvu.
1669. preuzeli su franjevci službu vojnih kapelana; obavljali su je do 1754. - 1675. do 1680. podignuto je prizemlje zidanog samostana, istočno i južno krilo.
1685. dovršena je crkva, a 1692. je Regina Barbara Altenbacher sagradila kapelu Loretske Gospe, koja je 1816. srušena; nasuprot ove kapele podignuta 1744. kapela presv. Spasitelja.
1729. samostanska je zgrada dignuta na kat.
1735. započinje djelovanje bratovština sv. Mihaela; još 1677. osnovana je bratovština franjevačkog pojasa; obje su dokinute 1786. Potkraj 19. stoljeća osnovana je zajednica Trećega reda i bratovštine Škapulara te Srca Isusova i Marijina.
1740. do 1785. franjevci su učitelji u gradskoj pučkoj školi; u 18. stoljeću povremeno u samostanu djeluju učilišta filozofije, moralnog bogoslovlja i govorništva.
1778. stradali su crkva i samostan od potresa; god. 1779. započinje restauracija crkve: fra Petar Moritz je s fra Salamonom Patzleiderom izradio drveni barokni inventar crkve, propovjedaonicu, oltar presv. Trojstva i dr.
1816. temeljito je obnovljen samostan, nakon što su za Napoleonovih ratova u njemu boravili vojnici.
1880. bilo je nakon potresa neophodno ponovno popraviti crkvu i samostan.
1923. i 1924. podignuta je sadašnja samostanska zgrada; stari je samostan srušen.
1983. 7. rujna, nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić osnovao je župu sv. Antuna Padovanskog Koprivnica i povjerio je vodstvu samostana. Župa obuhvaća dio grada i naselja: Draganovec, Bakovčice, Starigrad i Štaglinec.
