Erfurt
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
| Grb | Položaj na karti |
 |
 |
| Geslo | |
| Osnovni podaci | |
| Savezna država | Tirinška |
| Upravno područje | [[]] |
| Okrug | [[]] |
| Stanovništvo | 202.844 (31. prosinca 2005.) |
| Površina | 269,17 km² |
| Gustoća stanovništva | 754/km² |
| Visina | 158 - 430 m |
| Koordinate | 50°59′ N 11°02′ E |
| Poštanski broj | 99001 - 99198 |
| Pozivni broj | 0361, 036201, 036202, 036203, 036204, 036208 |
| Registarska oznaka | EF |
| Gradonačelnik | Andreas Bausewein (SPD) |
| Službena stranica | www.erfurt.de |
Erfurt je glavni grad pokrajine Tirinške, u jugozapadnom dijelu Njemačke.
Erfurt leži u sjevernom podnožju Tirinške Šume na rijeci Gera. Kult. središte s visokim školama i muzejima (prirodoslovni, muzej povrtlarstva i dr.). Sačuvana je katedrala (XII-XV st.), crkva Severi i ostaci crkve iz XVI st. u sklopu tvrđave iz XVII st. Poznato središte uzgoja povrtlarskih kultura i proizvodnje sjemena (međunar. izložbe proizvoda). Metalurgija, metalna i preh. industrija; proizvodnja preciznih i optičkih instrumenata; konfekcija.
[uredi] Povjest
Erfurt je slobodni grad od 1255. godine. U srednjem vijeku ugledno trg. središte, a potkraj XV st. ustupa prvenstvo Leipzigu. Na sveučilištu osnovanom 1392. godine (zatvoreno 1816.) doktorirao i Martin Luther. Od 1664. godine u vlasti Mainza; 1803-07. pod franc. upravom; 1808. na kongresu u Erfurtu održan je sastanak Napoleona I, Aleksandra I i njem. knezova. Nakon Bečkog kongresa (1814.) ponovo je pruski. Od 1945. do 1952. sastavni je dio Thüringena. Nakon II. svj. rata u ruskoj okupacijskoj zoni.
[uredi] Vanjske poveznice
- www.erfurt.de - službena internet stranica
Nedovršeni članak o gradu: Erfurt treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
