Dugi otok

Izvor: Wikipedija

Dugi otok

Podatci
Smještaj	Jadransko more
Otočna skupina
Koordinate
Država	Hrvatska
Gl. naselje	Sali
Površina	200 km²
Broj stanovnika (popis 2001.)	2.873
Slika
Zapadna obala Dugog otoka

Dugi otok je otok na Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana. Pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka; 124 km2 (dug 43 km, širok do 4,6 km); 2873 stanovnika.

[uredi] Zemljopisna obilježja

Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Na otoku nema izvora ni vodenih tokova. Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume. Zapadna je obala otoka vrlo strma i visoka, a uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krkneta, Lagnići, Mežanj, Katina i dr.). Ostale su obale položite, s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica. Od većih otoka u blizini su Ist, Olib, Pašman i Ugljan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo i ribarstvo.

[uredi] Naselja

Na otoku se nalaze sljedeća mjesta: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat, Verunić (Verona) i Polje.

[uredi] Prometna povezanost

Dugi otok ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza sa Zadrom, te sezonsku vezu s Anconom. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija.

[uredi] Znamenitosti

Otok ima mnogo prirodnih ljepota,a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka, velo i malo jezero kod Žmana, uvala Solinšćica i uvala Saharun. Ima dosta povijesnih ostataka (uključujuči i prapovijesne). Na otoku se nalaze 3 jezera (dva periodička slatka i stalno slano u Telašćici). U blizini otoka se nalazi mnogo manjih otočića i hridi. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati.

Znamenitosti otoka su i svjetionik Veli Rat kod Velog Rata i crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te manifestacija Tovareća mužika u Salima.

U novije vrijeme pokušava se oživjeti zanimanje za spilju Strašna peć koja se nalazi kraj mjesta Savar na nadmorskoj visini od 70 m.

[uredi] Povijest

Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U 10.-11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica), dijelom istražen i konzerviran. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi.