Biograd na Moru
Izvor: Wikipedija
Biograd na Moru |
|
| Županija | Zadarska |
| Broj stanovnika (2001.) | 5.259 |
| Gradonačelnik/ca | Darko Eškinja, oec. |
Biograd na Moru je grad u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)
[uredi] Uprava
Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.
Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.
[uredi] Povijest
Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra, te se naziva i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud. Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Za srpske agresije (1991.-1993.) grad je pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom.
[uredi] Gospodarstvo
Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman.
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Zavičajni muzej grada Biograda na Moru
[uredi] Obrazovanje
- Osnovna škola Marije Eškinje
- Srednja škola Biograd na Moru
[uredi] Kultura
Kulturne udruge:
- Gradska glazba
- KUD „Kralj Tomislav"
- Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
- Dječji forum društva „Naša djeca"
[uredi] Sport
Sporske udruge:
- Vaterpolo plivački klub „Biograd"
- Hrvatski nogometni klub „Primorac"
- Rukometni klub „Biograd"
- Atletski sportski klub „Maraton"
- Atletski klub „Soline"
- Karate klub „B"
- Teniski klub „Biograd"
- Teniski klub „As"
- Jedriličarski klub „Biograd"
- Ronilački klub „Albamaris"
- Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
- Plivački klub „Dupin"
- Košarkaški klub „Biograd"
- Odbojkaški klub „Biograd"
- Klub odbojke na pijesku „Soline"
- Jet ski klub "Maestral"
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica
- Satelitska karta grada Biograda
- Biograd.info
- Plan grada Biograd - CroMaps navigator
| Gradovi i općine Zadarske županije |
| Gradovi
Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar Općine Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji |
| Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
|
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |
