Antoine Henri Becquerel
Izvor: Wikipedija
Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. - Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkirvača radioaktivnosti
Becquerel je se rodio u Parizu u obitelji znanstvenika, koja je zajedno sa njim i njegovim sinom dala četiri generacije znanstvenika. Znanost je studirao u École Polytechnique, a tehniku u École des Ponts et Chaussées. Muséum National d'Histoire Naturelle postavio ga je 1892. na katedru fizike kao trećeg člana obitelji Becquerel u tom muzeju. Inženjer građevinarstva postao je 1894.
Radioaktivnost je slučajno otkrio 1896. proučavajući fosforescenciju uranijevih soli. Istražujući rad Wilhelma Conrada Röntgena, Becquerel je pripremio fluorescentni mineral kalijev uranil-sulfat, fotografske ploče i crni materijal za pokus kojemu je bila potrebna jaka sunčeva svjetlost. Međutim, prije izvođenja pokusa otkrio je da su ploče potpuno pocrnile kao da su bile izložene suncu. Nakon nekoliko dana ponovio je eksperiment, i otkrio da na fotografskim pločama ponovno ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan. Nobelovu nagradu koju je dobio 1903. podijelio je sa Pierrom i Marie Curie:
- "...zbog izvanrednih zasluga koje je ostvario svojim otkrićem spontane radioaktivnosti".
Académie des Sciences ga je izabrala za privremenog tajnika 1908., što je i godina njegove smrti. Preminuo je u Le Croisicu u 55. godini života.
Prema njemu je nazvana mjerna jedinica za radioaktivnost, bekerel (Bq), a postoje i Becquerelovi krateri na Mjesecu i Marsu.
