Šolta
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica o otoku Šolti. Ako tražite općinu Šolta, njezina se stranica nalazi ovdje: Šolta (općina).
| Šolta | |
 |
|
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | {{{otočje}}} |
| Koordinate | |
| Država | Hrvatska |
| Gl. naselje | Grohote, Maslinica, Rogač, Nečujam, Stomorska |
| Površina | 51,9 km² |
| Broj stanovnika (popis 2001.) |
|
| Slika | |
 Šolta, satelitska snimka |
|
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km².
Najviši vrh na otoku nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.). Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u IV. st. B.C. pod imenom Olyntha.
Sadržaj |
[uredi] Simbol
Simbol mu je "čuvita" (ćuk).
[uredi] Stanovnici
Autohtono i većinsko stanovništvo otoka Šolte činu Hrvati.
Sukladno simbolu, i stanovnike Šolte, Šoltane, zovu čuvitari. To je nekad bio pomalo pogrdan naziv, danas čak poprima pozitivna obilježja, štoviše razne formalne i neformalne skupine sa Šolte i u svezi sa Šoltom uzimaju čuvitu u naziv.
[uredi] Naselja
Mjesta na otoku: Nečujam, Stomorska, Maslinica, Rogač, Grohote, Gornje Selo, Srednje Selo, Donje Selo.
[uredi] Zanimljivosti
Zbog izoliranosti i nebrige nadležnih vlasti za ovaj otok, nastala je i kletva "Dabogda te Šolta dopala!".
Vidi i Mrduja.
U 4. stoljeću je car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači (današnjoj jezgri Splita) koristio najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato mu je ime i danas Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o otoku ili otočju Šolta treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
