Razgovor:Šokci
Izvor: Wikipedija
Izdvojeno iz Viljevo. Tekst je potrebito srediti i postaviti na Šokci.
Tekst nisam podrobije čitao, pa ne znam vrijedi li. Sombrero
Cijeli nizinski dio Slavonije sa osloncem na rijeke Dunav, Savu i Dravu danas nazivamo Šokadija. Područje slavonske Podravine (od Aljmaša do Virovitice ) možemo podijeliti na Donju ( od Aljmaša do Donjeg Miholjca ) i Gornju Podravinu (od Donjeg Miholjca do Virovitice ), prema dr. Josipu Hammu. Upravo ta Donja Podravina je podravski dio Šokadije. Selo Viljevo je, iako zapadnije od Donjeg Miholjca tj. van "granica" Donje Podravine, najzapadnije šokačko selo toga kraja. Upravo zbog svoga isturenog položaja često je zapostavljano u smislu pripadnosti šokačkim selima Donje Podravine. No upravo činjenica da je Viljevo i najzapadnije podravsko selo u Đakovačko-srijemskoj biskupiji potvrđuje da ono kulturno i etnički pripada Šokadiji.
Tko su zapravo Šokci?
Šokci su narod koji se povijesno sastoji od dva elementa. Prvi element su starosjedioci Slavonije koji na ovim prostorima borave od doseljavanja Hrvata u ove krajeve. Pod najezdom Turaka starosjedilačko stanovništvo bježi u zapadnije krajeve Hrvatske, a u poluprazna katolička sela naseljavaju se katolički prebjezi iz Bosne ( Šokci ) koji ujedno čine i drugi element naroda Šokadije.
"U Slavoniji, napučenoj Hrvatima više stoljeća prije invazije izbjeglica iz Bosne, dolazi do njihova prirodnog stapanja i izjednačivanja sa starosjediocima. Oni apsorbiraju ne samo oblik života i zanimanja domaćeg stanovništva, već preuzimaju i njihove običaje, pjesme i nošnju. Integracija se, što nije beznačajno, očitovala i putem zajedničkog (ikavskog) govora i istovjetnog konfesionalnog ( katoličkog ) znamenja."(Vladimir Rem: Tko su Šokci ?)
Sami naziv Šokci donijeli su sa sobom upravo ovi prebjezi iz Bosne. Ima više teorija o nastanku imena od kojih je jedna da su prozvani tako zato što se krste šakom, a ne sa tri prsta kao pravoslavni Vlasi. Iz popisa stanovništva Viljeva iz 1579. godine vidi se da nema niti jednog današnjeg viljevačkog prezimena, no u popisu provedenom 1702. godine neka od sadašnjih prezimena su već prisutna ( Viljevac, Knežević, Perasić, Crljenić ).
U Viljevu se kao i u ostalim dijelovima Donje Podravine govori Šokačkom ekavicom ( ekavskim štokavskim govorom ) koja je nastala "ispreplitanjem jezičnih struja" i "migracijama i miješanjem doseljenika iz raznih krajeva sa starosjedilačkim stanovništvom Slavonije" te je postupno zamijenila tradicionalni ikavski govor.
O narodnim običajima, pjesmama, plesovima odnosno cjelokupnom načinu života Šokaca sela Viljeva jako se malo ili se uopće ništa ne zna. Takvo jedno kulturno područje našega naroda koje čini temelj života na ovim prostorima ne smije biti ignorirano, a posebice zaboravljeno. Na nama je da budućim naraštajima, organizacijom kulturnih sadržaja ( osnivanjem KUD-ova, tamburaških sastava ) i što vjerodostojnijim utvrđivanjem Viljevačkih narodnih običaja te naposljetku njegovanjem istih osiguramo kulturno nasljeđe i spoznaju tko su oni zapravo – Šokci!
Tko su Šokci ? 2 Što se tiče Šokaca... Matija P. Katančić smatra da su Šokci ilirsko-panonskog porijekla čije se ime dovodi u vezu s planinom Succus, a time i plemenom Sukci (Succi). Dolaskom Turaka u područje Bosne i Jadranske obale ...u ovim (slavenskim) krajevima pojavljuje se novo stanovništvo koje se ne može smatrati pravim Šokcima, ali su se kasnije vjerojatno pomiješali i preuzeli šokačko ime, običaje, etc. i tako se pošokadili. Ne vidim zašto spominjati nečije teorije, koje samo po sebi nemaju nikakve veze sa stvarnošću i logikom, kad postoji vrlo uočljiv etnonim Succi ili Sukci koji se prirodno kroz vremena pretvorio, bolje reći prilagodio hrvatskom izgovoru Šokci. Za Vidi popis teorija za Šokce i Bunjevce… koje upravo idu u besmisao . Evo jedan citat što ga je napisao neki Sadik Ugljen, 'koji bi trebao biti pametniji' od renomiranog Katančića ([1]) Sadik Ugljen priopćio je narodnu predaju o imenu „Šokac” u „Glasniku zemaljskog muzeja” (Sarajevo, 1892. god., knj. 4.). On je zapisao po pričanju Ibrahim bega Kulenovića i Mujage Spahića iz Jajca: „Gotovo po cieloj Bosni muslimani i hrišćani nazivaju katolike „Šokcima”, pa i njihovu vjeru zovu „šokačkom vjerom”. Kad su Osmanlije počele osvajati Bosnu, bosanski katolici preseljavali su se u Hrvatsku i Slavoniju. No kako su Turci napredovali, ovi su prelazili u Mađarsku. Mađari, kad vidješe da mnogi Bosanci dolaze u Mađarsku, viknu: šok-šok (mnogo-mnogo, što u turskom jeziku znaci riječ čok). Ovi bosanski iseljenici ostaše neko vrijeme u Mađarskoj pod imenom „Šokci”, a malo iza toga, kad se vratiše u Bosnu, donesoše sobom to ime.”65
